Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, upoznao je jutros predstavnike medija s nekoliko donešenih odluka za koje smatra da postoji poseban interes javnosti, a radi se o “ocjeni ustavnosti zakona o ovlastima Stožera civilne zaštite, te ocjeni ustavnosti i zakonitosti odluka Stožera civilne zaštite” i o “ocjeni ustavnosti Zakona o najmu stanova”, piše Jutarnji.hr.

Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17. Ustava isključivo je u nadležnosti Sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17. primijeniti ili ne taj članak Ustava. 

Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima – kazao je Šeparović. 

Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade. Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave – kazao je.

Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u skladu s svojim ovlastima – kazao je.

Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast, jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti – dodao je.

Za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje odnosno je li razmjerna. 

Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da je ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj kojim se želi postići. 

Ustavni sud je odluke, odnosno rješenja donio s 10 glasova za i tri protiv i dva izdvojena mišljenja. Protiv su glasali sutkinja Kušan, suci Abramović i Selanec. 

Dvije odluke o nužnoj mjeri korištenja maske za lice za vrijeme trajanja pandemije. Osporene mjere koje je donio Stožer Ustavni sud je ispitao s aspekta članka 35. Ustava, odnosno članka 8. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana.

U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski – kazao je.

Komentirao je i odluku Ustavnog suda o radu nedjeljom.

– Ustavni sud nije imao prijedlog za ocjenu ustavnosti, na vlastitu inicijativu je od Vlade zatražio očitovanje da prodajni objekti nedjeljom ne rade. Vlada je u očitovanju navela da su uzeli u obzir brojne čimbenike, podatke fiskalnih računa APIS-a, koji su ukazali da se najviše dobiti ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan u tjednu umjerenog epidemiološkog rizika, većeg rizika nego petak. 

Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade nije uvjerljivo. Kraj činjenice da su određene trgovine u vrijeme uvoženja strogih mjera radile svaki dan, uključujući i nedjelju, tada u okolnostima poboljšane epidemiološke situacije u travnju 2020. odluka da objekti neće raditi nedjeljom i na blagdane ne čini se nužnom.

Ako je prema podacima APIS-a najfrekventniji dan trgovina petak, a virus se širi kapljičnim prijenosom, opravdanije bi bilo da se kao neradni dan odredi petak kao bi se spriječilo veće okupljanje ljudi u trgovinama. Ustavni sud je utvrdio da Stožer prilikom donošenja ove mjere nije postupao u skladu razmjernosti – kazao je Šeparović.

Više pročitajte ovdje.

FOTO: Ilustracija

Pročitajte originalni tekst na linku

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here