U godini u kojoj se navršava pola milenija od smrti dubrovačkoga humanističkog pjesnika i prozaista Ilije Crijevića (Aelius Lampridius Cervinus, Dubrovnik 1463. – Dubrovnik, 15. IX. 1520), Dubrovačke knjižnice organizirale su  pjesničku večer uz predavanje posvećenu Crijevićevoj poeziji koje je, 22. rujna u ljetnikovcu Skočibuha, održala dr. sc. Zrinka Blažević s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U ambijentu u
kojem je Crijević stvorio najveći dio svoga opusa, koji se s punim pravom može
mjeriti s vrhunskim poetskim ostvarenjima europskoga humanizma, Blažević je  čitanjem fragmenata prepjeva
najreprezentativnijih pjesama ‘dubrovačkog Petrarce’, to i ilustrirala. Ususret
ovom jubileju, Blažević je pokrenula ambiciozni projekt prepjevavši gotovo 9000
Crijevićevih stihova i to prema latinskom autografu iz Vatikanske biblioteke.
Ovim projektom, koji će u skoro vrijeme biti objavljen, bi se hrvatskoj
javnosti u prepjevu učinio dostupnim Crijevićev poetski opus koji predstavlja
prvorazredan primjer hrvatske humanističke pjesničke produkcije. Blažević je pročitala neke od svojih
prepjeva kazavši kako je ‘njena ljubav i pasija’ osim prevođenja, i
prepjevavanje latinske poezije. Naime, pokušala je u hrvatskome jeziku
transponirati metričku strukturu izvornika tako da se može čuti specifičan
ritam Crijevićeve izvorne latinske poezije.

– Latinska baština
je zanemarena, a svojim hrvatskim prepjevom jednoga od vatikanskih rukopisa
kojeg je prije 15-ak godina priredio profesor Darko Novaković, pokazat ću kako
jedan od naših najvećih latinističkih pjesnika nadmašuje ostale po svom stilu,
tematici, jezičnoj virtuoznosti, lakoći kojom gradi latinske stihove i
nevjerojatnim rasponom tema – istaknula je Blažević dodavši kako se u
Crijevićevu književnom opusu ističe ciklus ljubavnih elegija Flaviji kojima je
i stekao pjesničke lovorike.

Prva knjiga
počinje pjesničkom invokacijom odom Blaženoj Djevici Mariji, nakon toga slijede
pohvalnice suvremenicima koje osim kulturnog imaju i veliko povijesno značenje,
drugi dio prve knjige čine kraće pjesme u raznim metrima, od tih pjesama
Blažević je izdvojila dvije poetske ekfraze, a riječ je o pjesničkim opisima
dviju glasovitih Botticellijevih slika koje su nastale upravo krajem 15.
stoljeća u vrijeme kada je Crijević o njima pisao svoje pjesme. U drugoj knjizi
dominiraju pjesme religijsko-mistične tematike izuzev posljednja tri epigrama koja
su  posvećena svjetovnim temama o ljubavi,
o brodolomcu povratniku i dijaloški komponirana ironijska samohvala o Ragusu.
Treća knjiga sastoji se od 29  tematsko- motivskih,
jezično-stilskih i metričko različitih pjesama, a započinje pjesničkom
poslanicom Crijevićevom školskom prijatelju, te se zatvara pohvalnom pjesmom
Marinu Nikolinom Buniću, također Crijevićevu prijatelju kojemu će biti
posvećena čitava četvrta knjiga uz Flavijin ciklus pjesama. Peta knjiga je
možda ‘najhomogenija’, ističe Blažević, jer sadržava pohvalnice i pjesničke poslanice
autorovim prijateljima i suvremenicima. Pjesme u šestoj knjizi pripadaju većinom
rimskoj fazi njegova stvaralaštva i imaju veliku kulturnu i povijesnu
vrijednost jer donose zanimljive podatke o 
nekim slabo poznatim talijanskim humanistima i pjesme posvećene nekolicini
dubrovačkih prijatelja poput Damjana Menčetića, Marina Bunića, Pavla
Sorkočevića i dr. Sedma knjiga započinje poznatom ironijskom odom „O zjeno
Dubrovniče“, a njezinu okosnicu čini nedovršen epilij o Epidauru koji ima 572
heksametra. U njemu Crijević prikazuje propast antičkoga Epidaura kroz dijalog
između personificiranog starca Epidaura i Jupitera, u humanističkoj maniri
izjednačenog s kršćanskim bogom, koji mu je pretkazao propast. S nekoliko
stihova ‘prave humanističke himne Dubrovniku’, dr. sc. Zrinka Blažević privela
je kraju predavanje i pjesniku večer.

Inače, u
Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik čuva se rukopis „Carmina“ (rkp. 51) Ilije
Crijevića pisan na latinskome koji se može pogledati u digitaliziranom obliku
na ZDUR-u (https://zdur.dkd.hr/?pr=i&id=26717)

Ovo događanje organizirano je u sklopu Dana europske baštine
i projekta Kultura u điru.

Pročitajte originalni tekst na linku

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here